Izum pokretnih slika potpuno je opčinio ljude koji su rado plaćali samo da gledaju glumce na platnu kako se kreću ili igraju. Kada se novotarija ustalila, filmska preduzeća u Njujorku i Filadelfiji podigla su velike i prostrane studije u kojima su snimane kratke i jevtine drame-filmovi koji su pričali priču, po ugledu na pozorišne predstave. Međutim, za snimanje je bilo potrebno lepo i sunčano vreme, a Istočnom obalom SAD najčešće su promicali tmurni oblaci. Zato su se 1910. godine filmadžije uputile ka Kaliforniji. Nadomak Los Anđelesa našli su mirno mestašce po imenu Holivud. Zemljište je bilo jevtino, troškovi mali, vreme sunčano bez prestanka, a priroda je pružala živopisne i raznovrsne pozadine za filmske priče. Holivud je brzo rastao - od 5000 ljudi 1910. godine do 35.000, nepunih deset godina kasnije. Filmadžije su pravile studija, a studija su pravila filmske zvezde, a zvezde su pravile velelepne vile, i ubrzo se naziv ''Holivud'' izjednačio sa pojmom ''film''.
Nemi film u najširem smislu označava svaki filmski snimak koji u sebi ne sadrži tonski zapis. Javno izvođenje ovih filmova bilo je gotovo uvek praćeno muzikom. Nemi film je nastao krajem XIX. veka u Zapadnoj Evropi i SAD.
Jedan od najomiljenijih komičara na svetu tokom ere nemog filma bio je Čarli Čaplin. Snimio je približno 70 kratkometražnih burleski i 11 celovečernjih komedija.
Nemi film u najširem smislu označava svaki filmski snimak koji u sebi ne sadrži tonski zapis. Javno izvođenje ovih filmova bilo je gotovo uvek praćeno muzikom. Nemi film je nastao krajem XIX. veka u Zapadnoj Evropi i SAD.
Jedan od najomiljenijih komičara na svetu tokom ere nemog filma bio je Čarli Čaplin. Snimio je približno 70 kratkometražnih burleski i 11 celovečernjih komedija.